su žljebovi različitih oblika i veličina oblikovani oborinskom vodom koja otječe po vapnencu otapajući ga u smjeru najveće strmine.

Veće škrape nastaju združivanjem tokova pri čemu se stvara veća brzina i turbulentno tečenje. Škrape mogu biti ravne ako je površina stijene na kojoj nastaju strma, ili vijugave (meandrirajuće) kod manjeg nagiba padine. Osim na površini nalazimo ih i u podzemlju, u špiljama, jamama i kavernama.

predstavljaju udubine u vapnencu koje nastaju na mjestima gdje se zbog blažeg nagiba stijene, kišnica i snijeg duže zadržavaju te postupno polako otapaju stijenu.

Mogu biti različitih oblika; okrugle, izdužene ili nepravilne, često s izrazito ravnim dnom. Najčešće su veličine od samo nekoliko centimetara pa do jednog metra u promjeru, no mogu biti i veće. 

Produbljivanjem, kamenice postaju zamke za različite sjemenke iz kojih niču trave i druge biljke. Ispunjene vodom kamenice su često kolijevka ličinkama vodozemaca, najčešće žaba. 

Voda na površini krša prava je rijetkost i od izuzetne je vrijednosti kako za biljni i životinjski svijet, tako i za ljude. Stoga su veće prirodne kamenice često korištene za napajanje stoke, a manje su ljudi ponekad klesanjem produbljivali i proširivali kako bi zadržale više vode. Prema izvornom nazivu iz područja hrvatskoga krša, naziv kamenica uveden je u svjetsku kršku terminologiju.

su podzemni prostori različitih dimenzija i oblika koji nastaju tečenjem vode u podzemlju odnosno postupnim otapanjem stijena i proširivanjem pukotina u njima. Duž vertikalnih pukotina (pretežno u brdskim i planinskim područjima) pukotine se proširuju u vertikalne kanale – jame, dok se horizontalnim tečenjem (u nižim predjelima) pukotine proširiju većinom u horizontalne kanale koje zovemo špiljama. Za razliku od špilja i jama koje imaju prirodne otvore na površini, kaverne su podzemne šupljine u kršu bez prirodnog otvora na površini.

nastaju horizontalnim tečenjem i otapanjem stijena duž pukotina u krškim područjima kada se pukotine proširuju u pretežno horizontalne špiljske kanale.

su podzemni prostori različitih dimenzija i oblika koji nastaju tečenjem vode u podzemlju odnosno postupnim otapanjem stijena i proširivanjem pukotina u njima. Duž vertikalnih pukotina (pretežno u brdskim i planinskim područjima) pukotine se proširuju u vertikalne kanale – jame, dok se horizontalnim tečenjem (u nižim predjelima) pukotine proširiju većinom u horizontalne kanale koje zovemo špiljama. Za razliku od špilja i jama koje imaju prirodne otvore na površini, kaverne su podzemne šupljine u kršu bez prirodnog otvora na površini.

nastaju vertikalnim tečenjem i otapanjem stijena duž pukotina u brdskim i planinskim krškim područjima, kada se pukotine proširuju pretežno u vertikalne jamske kanale.

su podzemni prostori različitih dimenzija i oblika koji nastaju tečenjem vode u podzemlju odnosno postupnim otapanjem stijena i proširivanjem pukotina u njima. Duž vertikalnih pukotina (pretežno u brdskim i planinskim područjima) pukotine se proširuju u vertikalne kanale – jame, dok se horizontalnim tečenjem (u nižim predjelima) pukotine proširiju većinom u horizontalne kanale koje zovemo špiljama. Za razliku od špilja i jama koje imaju prirodne otvore na površini, kaverne su podzemne šupljine u kršu bez prirodnog otvora na površini.

su podzemne šupljine u kršu bez prirodnog otvora na površini. Nastaju na isti način kao i špilje i jame – otapanjem stijena duž pukotina u krškom podzemlju, no za razliku od špilja I jama kaverne nemaju prirodne otvore na površini. Ulazi u kaverne otvoreni su bušenjem tunela, miniranjem u kamenolomima i sl.

su otvori u krškom reljefu kroz koje površinski vodotoci (ponornice) poniru u podzemlje. Nalaze se na dnu ili na rubu krških polja ili drugih depresija najčešće kao ulazi u jame ili špilje. Ponor čiji je ulaz zatrpan sedimentom nazivamo sitasti ponor.

predstavljaju najizdašnije tipove izvora iz kojih nastaju obilni riječni tokovi, npr. Kupa, Gacka, Una, Krka, Cetina, Ombla i dr.

Osnovne su im karakteristike velike razlike u minimalnim i maksimalnim protocima, uz nagle promjene protoka u uvjetima velikih oborina te polagano opadanje protoka u sušnim uvjetima.
Izviru iz sustava podzemnih špiljskih kanala.